Kako lokalne samouprave sprovode zakonske obaveze u kontekstu evropskih integracija, imaju li dovoljno kapaciteta, i da li građani učestvuju, istraživao je tim dve nevladine organizacije, u okviru projekta „Think – Act – Impact“ i uočeno je više značajnih pitanja.
- EU standardi se uglavnom poštuju, ali na minimalnom nivou, dok u nekim aspektima to nije slučaj ili je njihova primena sporna. Postoji neusklađenost nekih odredbi Zakona o planiranju i izgradnji sa Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu, kao i sa EU regulativom. Postojeći pravni i institucionalni okvir ne nudi adekvatna rešenja za sukob interesa, naročito kada je opština i investitor radova i nadležna za vođenje postupka procene uticaja. U pogledu javnog obaveštavanja, potrebno je povećati korišćenje elektronskih medija, naročito interneta, kaže Stefan Šipka iz CEP-a, jedan od autora studije.
Autori studije utvrdili su manjak organizacionih, stručnih i drugih kapaciteta u većem broju opština i gradova, što utiče na kvalitet odluka, i posledično, na životnu sredinu. Ponegde nedostaje stručni saradnik ili ekološki inspektor, a ima slučajeva kada jedan službenik obavlja više nespojivih funkcija.
Vršačko "Stanište"
- Odgovornost za kvalitet odluka imaju i građani. Čak i kad nisu stručni u određenoj oblasti, značajno je da učestvuju, jer imaju lokalno iskustvo i poznaju prilike. Iskustvo sa primenom Zakona upozorava nas da samo informisati građane nije dovoljno. Da bi se izgradilo poverenje, potrebno je učiniti dodatne napore i animirati javnost da koristi svoja prava, smatra Dejan Maksimović iz EC „Stanište“, takođe jedan od autora studije.
Međunarodnim i domaćim propisima, građanima se garantuje pravo učešća u postupku procene uticaja – informisanjem, javnim uvidom i javnim raspravama. Utvrđeno je da građani nedovoljno koriste ova prava, iz različitih razloga. Po mišljenju predstavnika lokalnih samouprava, građani su nedovoljno obavešteni, ali i nezainteresovani, osim u slučajevima kada su direktno ugroženi. Međutim, anketirane NVO više su sklone mišljenju da građani žele da učestvuju, ali ih vlast u tome ne ohrabruje, nedovoljno uvažava njihove stavove ili se priklanja interesima investitora. Zbog toga, građani nemaju poverenja, ne žele da se zameraju i odustaju od učešća.
- U proseku oko troje građana učestvuje po javnoj raspravi, što je mali broj. Potrebno je raditi na poboljšanju stanja, jer učešće građana utiče da se nadležni organi i investitori odgovornije ponašaju. Što je učešće javnosti veće, to je veća mogućnost da primedbe budu kvalitetnije i ozbiljnije shvaćene, a izražena mišljenja uzeta u obzir, kaže Stefan Šipka.
Istraživački tim je pripremio i animaciju o učešću javnosti u postupku procene uticaja na životnu sredinu. Saznajte zašto je učešće javnosti važno i kako građani mogu učestvovati.