Drago nam je kada smo u prilici da ugostimo mlade entuzijaste poput naših večerašnjih gostiju. Svojim radom izazivaju veliku pažnju, čemu svedoči i broj posetilaca večeras, a Gradska biblioteka će se truditi da im izađe u susret pri svakoj sledećoj akciji ili predavanju, kaže Darinka Mihajlović, direktor Gradske biblioteke.
Veče je bilo svojevrsni vremeplov koji je posetioce vodio od simboličnih početaka arhitekture na ovim prostorima, manastira Mesić i Vršačke kule, preko osvrta na delo znamenitog Vrščanina, velikog srpskog arhitekte Dragiše Brašovana, čija je dela i životni put ispred udruženja priredio Aleksandar Jovanović.
Umešnost Dragiše Brašovana koji je ime grada pronosio po svetu i utkao u mnoga impozantna zdanja širom naše zemlje je neizostavna kada se govori o oblasti arhitekture, istakao je Jovanović.
Centralni deo večeri imao je težište u savremenim i budućim idejnim rešenjima, uređenjima ambijentalnih celina i različitim intervencijama na javnim površinama koje je u svom predavanju prikazao master arhitekture Dragoljub Majović.
Studija se bavi aktuelnim temama, pa smo zato podelili grad na više zona. Akcenat je bio na novom "podcentru", koji bi treba da napravi celinu od bulevara, poljane koja je deo nekadašnje kasarne, Hemograda, železničke stanice i Tehnološkog parka. Veoma sam srećan što sam na ovom projektu sarađivao sa ljudima iz udrženja "Feliks Mileker" i verujem da ćemo i u budućnosti sarađivati na poboljašnju slike o našem gradu, kaže Dragoljub Gagi Majović za MOJKraj.rs
Naposletku, u završnom delu večeri posetioci su u čitaonici Gradske biblioteke mogli da pogledaju izložbu fotografija koje prikazuju paralelu nekadašnjeg i sadašnjeg izgleda ulica, trgova, parkova i ostalih vršačkih znamenitosti o kojima su prisutnoj publici nešto više rekli Andrija Ratković i Tamaš Fodor, autor izložbe.
Izložba još uvek postavljena
Svi zainteresovani posetioci, koji nisu bili u prilici da u petak pogledaju izložbu, mogu to da učine u predstojećim danima.
Arhitektura jednog grada je kao veliki organizam koji se stalno menja; delovi grada nestaju, retki se ne menjaju tokom decenija, čak i vekova, a pojedini dobijaju potpuno novo ruho, o kojem Vrščani vole da diskutuju na lokalnim internet portalima. Otud ideja za ovu izložbu, da naši sugrađani budu u prilici da uporede nekadašnju i sadašnju sliku našeg grada, objašnjava Tamaš.
Andrija Ratković je iz Poljoprivredne škole „Vršac“ pribavio obimnu građu za studiju pejzažne arhitekture, kao i kopiju vrlo vredne mape Vršca iz 1914. godine koja detaljno prikazuje ulice, trgove i katastarske brojeve svake pojedinačne građevine u našem gradu.