Najveći suficit od 3,2 milijarde ostvaren u Beogradu, podaci su Ministarstva finansija.
Pored Čajetine, lokalne samouprave koje imaju najveći minus u kasi u prvih šest meseci su i Šabac sa deficitom od 234,8 miliona dinara, na trećem mestu je Zrenjanin sa 225,6 miliona, sledi Vršac sa 156,5 miliona i Trstenik sa minusom od 111,33 miliona dinara.
Iako Čajetina ima najveću rupu u budžetu, ima u odnosu na lokalne samouprave sa najvećim suficitom, udeo izdataka za kapitalne investicije u ukupnim je 63,8 odsto. Kod drugoplasiranog Šabca petina ukupnih izdataka je za investicije, 22,5 odsto, u Zrenjaninu 12,5, Vršcu 30,6 a u Trsteniku 22,4 odsto.
Najveći suficit su, pored prestonice, zabeležili još i Novi Sad od 721,3 miliona dinara, zatim Požarevac od 437,13 miliona, te Pančevo od 228,2 miliona i Valjevo sa suficitom od 216,2 miliona dinara.
U Beogradu, udeo izdataka za kapitalne investicije je oko 10 odsto, a u Valjevu, na primer, oko 4,4 odsto.
Kako je navedeno u odgovorima koje je Ministarstvo finansija dostavilo Tanjugu, kad se podvuče crta, ukupan suficit opština i gradova je u prvoj polovini godine iznosio 6,4 milijarde dinara.
Opštine i gradovi su u prvih šest meseci ostvarili ukupne prihode u visini od 103,9 milijardi dinara, dok su izdaci bili u visini od 97,5 milijardi dinara.
"Najveći broj jedinica lokalne samouprave u periodu januar-jun je iskazao suficit, njih 107 od ukupno 145. Od ukupno 122 opštine, 90 je iskazalo suficit, a 32 deficit, dok je od 22 grada, 16 iskazalo suficit a šest deficit", navodi ministarstvo.
"Opšti očekivani trend kretanja suficita odnosno deficita je takav da se po pravilu, a na osnovu dinamike ostvarenja prihoda i izvršavanja rashoda, i to posebno dela za kapitalne investicije, do kraja godine može očekivati niži nivo suficita od iskazanog u posmatranom periodu", navodi ministarstvo.